U hrvatskom turizmu ove godine porast zapošljavanja

Bez autora
Mar 19 2015

Hrvatski turistički sektor u prva dva mjeseca izrazio je potrebe za 12 posto više radnika nego u isto vrijeme prošle godine te je realno očekivati da broj novozaposlenih, posebice 'sezonaca' ove godine poraste i više od 10 posto u odnosu na lanjskih više od 40,5 tisuća novozaposlenih u turizmu. Takva očekivanja iznijeli su u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma ministar turizma Darko Lorencin i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Među lanjskih 40,5 tisuća novozaposlenih u turizmu, što je bilo oko 20 posto u ukupnom broju novozaposlenih u Hrvatskoj, oko 18 tisuća bilo je mladih, a uz potpore za očuvanje radnih mjesta i mjeru 'stalni sezonac' lani je u turizmu zaposleno nešto malo više od 990 osoba, od čega 309 mladih, kazao je ministar Lorencin.

U hrvatskom turizmu ove godine porast zapošljavanjaHrvatski turistički sektor u prva dva mjeseca izrazio je potrebe za 12 posto više radnika nego u isto vrijeme prošle godine te je realno očekivati da broj novozaposlenih, posebice 'sezonaca' ove godine poraste i više od 10 posto u odnosu na lanjskih više od 40,5 tisuća novozaposlenih u turizmu.

Takva očekivanja iznijeli su u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma ministar turizma Darko Lorencin i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Među lanjskih 40,5 tisuća novozaposlenih u turizmu, što je bilo oko 20 posto u ukupnom broju novozaposlenih u Hrvatskoj, oko 18 tisuća bilo je mladih, a uz potpore za očuvanje radnih mjesta i mjeru 'stalni sezonac' lani je u turizmu zaposleno nešto malo više od 990 osoba, od čega 309 mladih, kazao je ministar Lorencin.

"To i druge mjere aktivnog zapošljavanja lani su se u turizmu pokazale dobrim, a kako je interes poslodavaca i oglašene potrebe za radnicima ove godine i veći očekujemo i više zapošljavanja, pri čemu treba znati da je u najboljim godinama u hrvatskom turizmu bilo oko 25 tisuća novozaposlenih, a lani ih je bilo 40 tisuća", istaknuo je Lorencin.

I on i ministar Mrsić naglasili su da Hrvatska iz Europskog socijalnog fonda ove godine očekuje dosta novaca, od čega će dio ići i za turizam i za zapošljavanje, a dio i za promjene obrazovanja u strukovnim školama s ciljem da praksa postane dominantna odnosno da se odvija tri dana tjedno, a da dva budu teorija.

Time će se, po ocjeni ministra Mrsića, nakon strukovnog obrazovanja dobiti kadrovi spremni za posao, što baš nije bio slučaj do sada, a dodao je i da su to dugoročne mjere.

Mrsić je podsjetio i da prije par godina uvedena mjera 'stalni sezonac', kao i garancije za mlade nailaze na dobro zanimanje poslodavaca te da se ugovori sezonaca tretiraju slično kao i ugovori na neodređeno vrijeme što daje određenu sigurnost i zaposlenima i poslodavcima.

"Zadovoljni smo i kako su poslodavci prihvatili i najnoviju mjeru aktivne politike zapošljavanja od 1. siječnja ove godine odnosno fiskalnu olakšicu da se prilikom zapošljavanja mladih oslobađaju od uplate doprinosa na plaću i već je više od šest tisuća ljudi tako dobilo posao na neodređeno vrijeme", kazao je Mrsić.

Dodao je da je ove godine iz državnog proračuna za mjere aktivnog zapošljavanja (olakšice i potpore) osigurano 1,1 milijardu kuna, od čega oko 600 milijuna kuna ide iz EU sredstava.

Smatra da će se to zasigurno osjetiti i u turizam, u kojemu je ukupno stalno zaposlenih, kako je kazala Mrsićeva pomoćnica Tatjana Dalić, oko 100 tisuća ljudi i tu nema pada jer se i ove godine u prva dva mjeseca za oko 17 posto u odnosu na lani povećao broj prijava potreba za radnicima u turizmu, od čega na sezonskim poslovima i za viši postotak ili za 21,5 posto.

"U sklopu tih povećanih potreba za 12 posto je povećan broj traženih radnika u turizmu u odnosu na prošlu godinu te je stoga realno očekivati porast broja zaposlenih u turizmu i više od 10 posto", objasnila je Dalić.

Iznijela je i podatke da se za sezonske, uključujući i turističke poslove, u prva dva mjeseca ove godine u svim hrvatskim županijama tražilo ukupno gotovo 7.600 ili oko 800 više radnika nego lani, a da ih se najviše ili gotovo dvije tisuće tražilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Istra je tražila takvih oko 1.350 radnika, Dubrovačko-neretvanska županija nešto više od 1.100, Zadarska i Primorsko-goranska po oko 950, dok je najmanje sezonskih radnika ili tek tri tražila Požeško-slavonska županija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik